U današnje vrijeme visoke inflacije, nestabilnosti na investicijskom tržištu, rastućih cijena svih energenata i iznimno niskih, gotovo zanemarivih kamata na štednju, postavlja se pitanje u što investirati i spasiti vrijednost svoje ušteđevine.
Ponude naravno ne nedostaje. Investirati možemo u nekretnine, dionice, investicijske fondove, crypto ili pak zlato. Svi koji investiraju reći će da je najbolje investirati u sve pomalo. Ali što ako naš fond nije dovoljan za sve?!
Investicija u nekretnine
Investicija u nekretnine je dobar izbor ako raspolažete sa dovoljno vlastitog kapitala. Ulaziti u kredite u trenutnoj situaciji mogao bi biti popriličan rizik.
Investicija u dionice
Dionice i investicijski fondovi također bi se mogli pokazati kao rizičan izbor s obzirom da se sve više priča o recesiji koja bi mogla biti i gora nego ona iz 2008.
Investicija u crypto
Crypto je iznimno rizična investicija i nije za svakoga. Često čujemo priče onih koji su se obogatili, ali manje čujemo priče onih koji su izgubili.
Investicijsko zlato
Zlato. Zlato je sve češći način investiranja. Koliko je zlato sigurna investicija? Teško je reći jer kao i za sve ostalo cijena se određuje na burzi. U zadnje dvije godine cijena se kreće između 1600-2000$ po unci. U trenutku pisanja ovog teksta cijena je 1770$. Da ste kupili po 1600$ bili biste u dobitku, ali da ste kupili po 2000$ bili bi u minusu. Još morate računati na razliku u kupovnoj i prodajnoj cijeni. To znači da kada kupite zlato cijena mora rasti barem 5% da bi bili na nuli.
Isplativost štednje u banci
Štednja u banci. U današnje vrijeme to je potpuno besmisleno. Kamata je 0,02%, a ako se odlučite na prijevremeni raskid, onda plaćate banci 0,5%. Banka je dobar izbor samo ako ne želite ništa s vašim novcem i ne želite ga imati kod kuće.
Investiranje u obnovljive izvore energije
Koja od ovih investicija vam može garantirati barem 1% mjesečno i to sa sigurnošću, neovisno o krizama, ratovima ili nekim drugim katastrofama?
Obnovljivi izvori energije, pogotovo solarni paneli za prouzvodnju električne energije i solarni paneli za grijanje potrošne vode. Dokle god ima sunca, prihodi su zagarantirani. Niti jedna druga investicija nema 100% sigurnosti da ćete ostvariti mjesečni prihod i s vremenom vratiti investiciju.
Povrat investicije solarne elektrane
Ovoj je moj primjer. Godišnje moja obitelj i ja potrošimo oko 6000kn na struju. To je prosječno 500kn mjesečno. Ako cijena struje bude rasla računi bi bili i veći iako bi potrošnja ostala ista. Solarna elektrana koja bi trebala pokriti našu potrošnju košta 48000kn. Prema tome povrat investicije je točno 8 godina.
U to nije uračunata nova odluka vlade da se na solarne panele ne plaća PDV. S obzirom da se još ne znaju detalji te odluke, tj. na koji dio će biti primijenjena nulta stopa (samo na solarne panele ili cijelu instalaciju), još se ne može izračunati za koliko će se skratiti povrat investicije. Vjerujem da će to biti barem 2 godine. Ako cijena struje poskupi , što je i realno s obzirom na cijenu električne energije na burzi, povrat bi se mogao skratiti na 4-5 godina. To je iznimno kratak period i što je najvažnije, investicija je sigurna i još k tome ekološki prihvatljiva.
Prema najnovijoj informaciji koju je objavio RTL na linku, od 1.10. cijena struje poskupljuje za 30%. Kada 30% dodam na moju trenutnu godišnju potrošnju to iznosi 7800kn i samo sa ovim povećanjem povrat investicije se sa početnih 8 godina smanjuje na malo više od 6 godina. Još kad se doda nulta stopa PDV-a, povrat bi mogao biti samo 4 godine i to ako cijena struje više neće rasti. Trenutno građani plaćaju 10x manju cijenu električne energije nego što je cijena na burzi, tako da nažalost prostora za poskupljenje ima. Prema dosadašnjem pravilu, cijene električne energije mijenjat će se svakih 6 mjeseci. U kojem smjeru, trnutno nije teško zaključiti.
Napomena: Ovaj blog nije blog o investicijskom savjetovanju, niti je autor financijski savjetnik. Ukoliko želite ulagati potražite savjet kod vašeg financijskog savjetnika.
